Najdraže su nam baštinske priče, skrivene od javnosti, ali duboko emotivne za lokalnu zajednicu
https://www.nacional.hr/ljubomorno-cuvana-tajna-betinske-gajete-posluzila-nam-je-kao-ideja-za-muzej-brodogradnje/
Marko Barišić i Mirna Vulin čine dvojac Republic koji stoji iza velikih projekata. Njihov Muzej betinske drvene brodogradnje uvršten je na listu 20 najboljih europskih pomorskih muzeja, a autori su i Centra Nikole Tesle u Karlovcu, vidikovca Skywalk, Centra podzemne baštine Speleon…
Kad je prije petnaestak dana ugledni britanski on line magazin za putovanja TravelMag na svoju listu 20 najboljih europskih pomorskih muzeja, uz muzeje u Barceloni, Hamburgu, Genovi, Istanbulu i Stockholmu, uvrstio i Muzej drvene brodogradnje u malom mjestu Betini na otoku Murteru, dobro informirani su znali da iza toga projekta i likovnog postava višestruko nagrađivanog centra za očuvanje pomorske baštine stoji šibenski grafički dizajner Marko Barišić. „Muzej betinske drvene brodogradnje moj je prvi i najdraži projekt koji sam projektirao 2015. Drago mi je to priznanje TravelMaga jer kod specijaliziranih medija nema ni vanjskih utjecaja, ni lobiranja“, istakao je Barišić. Ono što su Britanci vidjeli u MBDB-u odlikuje i svaki daljnji Barišićev rad koji je već dugi niz godina rezultat partnerske i kreativne suradnje s Mirnom Vulin, magistricom politologije, specijalisticom za valorizaciju kulturne i prirodne baštine kroz razvoj projektnih prijava za europske i međunarodne fondove. Ovaj dinamični šibenski duo se može pohvaliti autorstvom i sudjelovanjem u nizu sjajnih muzejskih projekata i oblikovanja postava interpretacijskih centara, od atraktivne zgrade Centra podzemne baštine Speleon u Rakovici do novog „Nikola Tesla Experience Centera“ u Karlovcu, od popularne šetnice ‘’Skywalka’’ u Parku prirode Biokovo do kuće „Velebit“ u NP-u Sjeverni Velebit i „Dodira civilizacija“, projekta koji upravo razvijaju, obnove i revitalizacije devet starih gradova u Karlovačkoj županiji. Prije nekoliko godina su se osamostalili i osnovali tvrtku Republic koja se bavi interpretacijom baštine, dizajnom interijera i likovnih postava za objekte javne namjene, savjetovanjem i strateškim planiranjem u kulturi i turizmu, izradama studija izvodivosti i projektnih prijedloga za europske fondove, posebno kad su u pitanju lokaliteti upisani na listu Svjetske baštine UNESCO-a. Tako je pod njihovim vodstvom razvijen i realiziran projekt „Civitas Sacra“ i u obnovljenoj palači Galbiani u Šibeniku otvoren interpretacijski centar katedrale sv. Jakova.
‘Najdraže su nam baštinske priče skrivene od šire javnosti, ali emotivne za lokalnu zajednicu, poput priča o lađama koje nisu samo plovila već članovi obitelji’
– Mirna Vulin
„Najdraže su nam baštinske priče skrivene od šire javnosti, ali duboko emotivne za lokalnu zajednicu“, ističe Mirna Vulin, nesuđena arheologinja, odrasla u šibenskom naselju Danilo, poznatom po znanstveno klasificiranoj „danilskoj kulturi“ mlađeg kamenog doba. „Poput priče o lađarima iz Davora, malom Gospinu brodu u uvali Rogoznica ili one o ispraćaju broda Tijat u mirovinu“, navodi primjere baštinskih priča Mirna Vulin koja danas živi u Jezerima na otoku Murteru, potpuno svjesna kako te lađe „nisu samo plovila, već članovi obitelji, zrcalo našeg identiteta“.
Tim se istim kredom o brodovima kao članovima obitelji vodio Barišić dok je gradio Muzej kao priču o umijeću gradnje betinske drvene gajete, zaštićenom hrvatskom nematerijalnom kulturnom dobru. „Gajeta je vrijedni produkt dugogodišnjeg mukotrpnog rada. Tajnu njezine izrade ljubomorno je čuvao glavni meštar, proto, u familiji brodograditelja. Svoje znanje samo je prenosio na najvještijeg šegrta koji nekada i nije bio njegov sin, samo da bi se škver održao. Paradoksalno je da su meštri donekle krivi što je to znanje skoro nestalo. Zahvaljujući nekolicini živih i aktivnih brodograditelja, udruzi Betinska gajeta 1740., kao i lokalnim obiteljima i šibenskim muzealcima, krenuli smo u projekt osnivanja i gradnje Muzeja“, istakao je Barišić, Šibenčanin po rođenju i adresi, projektant ove vrlo kompleksne interpretacije kulturne i prirodne baštine, vizualnog identiteta i grafičkog opremanja Muzeja. Barišić je zadobio povjerenje lokalne zajednice pa se najtoplije priče i detalji iz povijesti i života brodova i ljudi mogu vidjeti na ovom mjestu. „Uzrečica ‘brodovi su ka i ljudi’ je točna“, naglasio je Barišić, autor svih intervencija u eksterijeru i interijeru, autor multimedijalnih, softverskih rješenja i audiovizualnih sadržaja te modelarsko-maketarskih rješenja na ovom, ali i na drugim projektima dvojca.
Cijeli članak pročitajte na Nacional.hr
FOTO: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
