Zaštita žive baštine: iskustva iz Rogoznice predstavljena u Pomorskom zborniku

U posebnom izdanju Pomorskog zbornika objavljen je rad Mirne Vulin iz tvrtke Republic I Marije Krnčević Rak iz Muzeja grada Šibenika, koji na primjeru hodočašća Gospi od Kapelice u Rogoznici obrađuje postupak istraživanja, dokumentiranja i zaštite nematerijalne kulturne baštine.

Kako iskustvo stečeno istraživanjem jedne lokalne tradicije može postati korisno znanje za stručnjake koji se bave očuvanjem kulturne baštine?

Odgovor donosi rad „Nekome svakodnevnica – drugom kulturno blago: Zaštita hodočašća Gospi od Kapelice u Rogoznici“, autorica Mirne Vulin, interpretatorice kulturne baštine iz tvrtke Republic i Marije Krnčević Rak, više kustosice Muzeja grada Šibenika.

Rad je objavljen u posebno izdanju Pomorskog  zbornika (2026.), na stranicama 243-255, a njegova digitalna verzija dostupna je i na portalu Hrčak.

Objava predstavlja važan profesionalni iskorak jer rezultate konkretnog istraživačkog i dokumentacijskog rada prenosi u stručnu literaturu. Iskustva stečena tijekom pripreme zaštite hodočašća Gospi od Kapelice tako postaju dostupna široj stručnoj javnosti, ali i drugim zajednicama koje žele pokrenuti slične inicijative očuvanja nematerijalne kulturne baštine.

Kada terensko iskustvo postane stručni doprinos

U središtu objavljenog rada nije samo hodočašće, nego prvenstveno metodologija njegova istraživanja, dokumentiranja i pripreme za zaštitu. Autorice na primjeru rogozničke tradicije prikazuju kako se sustavnim pristupom mogu povezati arhivski izvori, kazivanja nositelja tradicije i suvremene metode audiovizualnog dokumentiranja. Posebna pozornost posvećena je ulozi lokalne zajednice, čije znanje, iskustva i sudjelovanje predstavljaju nezaobilazan dio istraživanja hodočašća. Istraživanje je rezultiralo uključivanjem hodočašća Gospi od Kapelice u zaštićeno kulturno dobro Jadranska marijanska maritimna hodočašća, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske 2024. godine.

Važan doprinos istraživačkoj dokumentaciji dao je i Marko Barišić (Republic), čije fotografije bilježe ključne elemente rogozničkog hodočašća. Njegovi fotografski zapisi zavjetnog plivanja. Vjernika okupljenih oko Gospine slike i same zavjetne slike objavljeni su i u radu. Istraživanje i dokumentiranje financirala je Turistička zajednica Općine Rogoznica, a proces je uključivao suradnju s župom, predstavnicima lokalnih institucija i zajednice s područja Općine Rogoznica. O povijesti ove tradicije, njezinim posebnostima i značenju za lokalnu zajednicu detaljnije smo pisali u prethodnim novostima.

 Iskustvo iz prakse kao stručna referenca

Objava u Pomorskom zborniku iskustva stečena tijekom istraživanja i zaštite rogozničkog hodočašća postaju dio stručne literature. Dgitalna verzija rada dostupna je na posrtalu Hrčak, koji omogućuje da rezultati istraživanja budu predstavljeni izvan neposrednog projektnog okruženja te postanu dostupni stručnjacima, istraživačima i ustanovama koje se bave zaštitom kulturne baštine.  Njegova vrijednost nije samo u prikazu uspješno provedenog postupka zaštite, nego i u predstavljanju metodološkog pristupa koji može poslužiti kao primjer budućim istraživačima i prijaviteljima nematerijalnih kulturnih dobara.

Rad pritom otvara pitanja koja su važna za očuvanje brojnih lokalnih tradicija: kako ,prepoznati njihovu kulturnu vrijednost, kako uključiti nositelje baštine u proces istraživanja te kako prikupljenu dokumentaciju oblikovati u kvalitetnu stručnu podlogu.

Od stručnih susreta do objavljene literature

Istraživanje hodočašća nije samo rezultiralo samo dokumentacijom potrebnom za zaštitu nematerijalnog kulturnog dobra, Prikupljena građa, povijesni izvori i svjedočanstva lokalne zajednice poslužili su i kao temelj za nastanak monografije Dragoj Gospi posvećene ovoj rogozničkoj tradiciji. Promocija monografije bila je prilika da se rezultati istraživanja predstave lokalnoj zajednici i svima koji svojim sudjelovanjem pridonose očuvanju hodočašća.

Vrijednost istraživanja koja nadilazi pojedinačni projekt

Istraživanje hodočašća Gospi od Kapelice pokazuje kako sustavna dokumentacija, interdisciplinarna suradnja i aktivno sudjelovanje lokalne zajednice mogu pridonijeti dugoročnom očuvanju kulturne baštine. Objavljeni rad donosi iskustvo takvog pristupa i potvrđuje važnost bilježenja i arhiviranja tradicijskih praksi.

Jer  vrijednost istraživanja ne završava njegovom provedbom, nego se nastavlja kroz znanje koje ostaje dostupno i drugima.

Cjelovit rad pročitajte u Pomorskom zborniku, čija je digitalna verzija dostupna na portalu Hrčak.