Kako nastaju interpretacijski projekti i zašto lokalne priče nose najveću emociju
https://www.nacional.hr/ljubomorno-cuvana-tajna-betinske-gajete-posluzila-nam-je-kao-ideja-za-muzej-brodogradnje/
‘Najdraže su nam baštinske priče skrivene od šire javnosti, ali emotivne za lokalnu zajednicu, poput priča o lađama koje nisu samo plovila već članovi obitelji’
– Mirna Vulin
Nacional.hr je objavio intervju o našem radu i projektima u području interpretacije baštine. U razgovoru smo se dotaknuli onoga što nam je u svakom projektu ključno: pronaći priču koja je autentična, prepoznatljiva lokalnoj zajednici i razumljiva posjetitelju.
U središtu intervjua bila je ideja da baština nije samo popis činjenica. Ona je osjećaj mjesta, sjećanje i odnos koji ljudi imaju prema prostoru, predmetu ili običaju. Upravo zato su nam najdragocjenije “tihe” priče – one koje nisu uvijek vidljive široj javnosti, ali su duboko emotivne onima koji ih žive.
U članku su spomenuti i neki projekti na kojima smo radili, među njima Muzej betinske drvene brodogradnje, kao i drugi interpretacijski projekti koji spajaju sadržaj, prostor i suvremena rješenja kako bi posjetitelj lakše razumio temu i doživio je.
„Gajeta je vrijedni produkt dugogodišnjeg mukotrpnog rada. Tajnu njezine izrade ljubomorno je čuvao glavni meštar, proto, u familiji brodograditelja. Svoje znanje samo je prenosio na najvještijeg šegrta koji nekada i nije bio njegov sin, samo da bi se škver održao. Paradoksalno je da su meštri donekle krivi što je to znanje skoro nestalo. Zahvaljujući nekolicini živih i aktivnih brodograditelja, udruzi Betinska gajeta 1740., kao i lokalnim obiteljima i šibenskim muzealcima, krenuli smo u projekt osnivanja i gradnje Muzeja“ – kaže Marko Barišić.
Originalni intervju dostupan je na Nacional.hr
