Republic u Betini: Završena konferencija o očuvanju pomorske baštine
U Betini je 26. i 27. rujna 2025. godine održana II. konferencija o očuvanju i interpretaciji pomorske baštine Hrvatske, u organizaciji Muzeja betinske drvene brodogradnje. Ova dvodnevna manifestacija okupila je brojne muzealce, istraživače, brodograditelje, udruge i predstavnike lokalnih zajednica, s ciljem razmjene iskustava i pronalaženja novih načina zaštite i interpretacije maritimne baštine.
Konferencija u brojkama i značaju
Konferencija je trajala dva dana i obuhvatila sedam tematskih sesija. Raspravljalo se o različitim aspektima očuvanja i prezentacije pomorske baštine: od muzeoloških postava i dokumentiranja zbirki, preko edukacije i radionica, do institucionalnih izazova s kojima se suočavaju brodograditelji i vlasnici tradicijskih plovila.
Upravo je Betina, mjesto s dugom tradicijom drvene brodogradnje i bogatim iskustvom u prenošenju znanja na nove generacije, bila idealan domaćin za ovakvo okupljanje.
Prvi dan – strast pojedinaca i izazovi tradicijske brodogradnje
Prvi dan konferencije obilježio je niz predavanja, među kojima posebno ističemo izlaganje Ljube Zrilića, vlasnika Brodogradilišta Filipi i Marka Barišića iz našeg tima. Predavanje je zaokružilo priču o dugoj brodograditeljskoj tradiciji obitelji Filipi te o budućnosti i vizijama za otvaranje interpretacijskog centra u njihovom brodogradilištu u Sukošanu. Naglasak predavanja je upravo na održavanju ove vrijedne hrvatske tradicije živom za buduće generacije.
„Ako bi trebali izvući osnovnu nit priče to je po meni Ljubo Zrilić i slični zaljubljenici (zanesenjaci). Oni su ti koji neisplativu, dugotrajnu i svima skupu gradnju guraju i upravo njihov prkos održava ovu tradiciju živom i ponosnom.“
Posebno je istaknuto kako privatna brodogradilišta nemaju dovoljnu institucionalnu podršku te kako je nužno razmotriti porezna rasterećenja i poticaje koji bi motivirali brodograditelje i vlasnike da nastave ulagati u svoje „ploveće dragulje“.
Važno je spomenuti i da je muzeološku podlogu projekta Interpretacijski centar brodogradilišta Filipi oblikovala Kate Šikić Čubrić, viša kustosica i ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje.
Drugi dan – nematerijalna baština i snaga zajednice
Drugoga dana konferencije naglasak je stavljen na nematerijalnu kulturnu baštinu i njenu održivost. Mirnino izlaganje pod naslovom „Nekom svakodnevnica – drugom kulturno blago: Zaštita hodočašća Gospi od Kapelice u Rogoznici“.
Prezentacija je detaljno prikazala proces istraživanja i dokumentiranja hodočašća, kao i njegovu valorizaciju kroz upis u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Poseban naglasak stavljen je na činjenicu da se ovaj običaj, star gotovo koliko i Sinjska alka, održava stoljećima te da ga zajednica doživljava kao dio svoje svakodnevice, iako on u kulturnom smislu predstavlja vrijedan nematerijalni resurs.
„Primjer Rogoznice potvrđuje da se vrednovanje kulturnog dobra može osigurati tek kada se zajednička volja lokalne zajednice poveže sa stručnošću i institucionalnom podrškom.“
Cijeli proces povijesnog istraživanja hodočašća kao i proučavanja arhivske građe provela je Marija Krnčević Rak, mag. ethnol. et anthrop., višom kustosicom Muzeja grada Šibenika.
Zaključak – važnost zajedničkih susreta
Dvodnevna konferencija u Betini pokazala je koliko je važno okupljanje svih dionika – od muzeja i istraživača do lokalnih zajednica i zaljubljenika u tradiciju. Takvi susreti omogućuju razmjenu znanja, potiču nove projekte i stvaraju uvjete za održivost pomorske baštine.
Primjeri poput predavanja Ljube Zrilića o brodogradilištu ili Mirnino predavanje o procesiji Gospi od Kapelice potvrđuju da baština živi samo ako se o njoj aktivno brinemo, dokumentiramo je i prenosimo na nove generacije.
Ova konferencija stoga nije bila samo prilika za raspravu, već i za potvrdu da pomorska baština Hrvatske ima budućnost – ako u nju zajedno ulažemo trud, znanje i ljubav.
