Malostonska kamenica:
By Mirna Vulin
Poseban okus malostonske kamenice najlakše je opisati kao „pun mora“.
____________________________________________________
Poseban okus malostonske kamenice najlakše je opisati kao „pun mora“. Malostonska kamenica spremna je za tržište kad dođe do veličine od minimalno sedam centimetara, ljuštura joj mora biti bez oštećenja i bez deformacija, očišćena od obraštajnih organizama i ostalih nečistoća, dok joj je meso na ugriz masne teksture, mekano, sočno i topi se u ustima. Jednom kad se izvadi iz mora, kamenica ostaje svježa do tri dana ako je pravilno skladištena, na temperaturi od 8°C. Tradicionalno, malostonska se kamenica konzumira sirova, s malo iscijeđenog limunovog soka. Prilikom otvaranja kamenice potrebno je pripaziti da se u njoj sačuva more: nakon otvaranja, mišić koji spaja ljušture kamenice odvoji se od donje strane koja se potom odstranjuje, dok se u gornjoj, plićoj, ostavi meso kamenice.
Otvorene kamenice slažu se u zdjelu na sitno tučeni led, ukrašene morskim algama i ploškama limuna. Danas postoje i razne varijacije na temu – tako kamenica postaje glavna zvijezda juha i salata, može se marinirati, pirjati i gratinirati te kombinirati s tipičnim mediteranskim povrćem i začinima, a nedavno je predstavljen čak i čips od kamenice.
Ipak, za prvo kušanje i upijanje okusa malostonske kamenice preporučuje se da se degustira sirova, prije daljnjeg gastroeksperimentiranja.
Uz specifične uvjete Malostonskog zaljeva, za punoću okusa malostonske kamenice odgovorna je – kiša.
Odgovaraju joj velike količine kiše i njezino meso tada postaje punije i ukusnije. Malostonska kamenica najukusnija je u ožujku, tik pred početak proljeća, na dan sv. Josipa, 19. ožujka. Zato se baš na taj dan u Malom Stonu već tradicionalno održava manifestacija Dan malostonske kamenice koji pohode domaći i strani ljubitelji morskih plodova.
Na rivi u Malom Stonu, pelješkoj gastrooazi s kultnim restoranima podno stoljetnih stonskih zidina, posjetitelji tako mogu uživati u školjkama koje su izvađene iz mora tek nekoliko minuta prije negoli su poslužene. Naime, cijeli akvatorij Malostonskog zaljeva pripada najvišoj A zoni prema klasifikaciji voda za uzgoj školjkaša, iz koje se školjkaši mogu konzumirati bez prethodnog pročišćavanja.
Dan malostonske kamenice prilika je i za degustaciju čuvenih peljeških vina s padina Dingača i Postupa koji nose zaštićenu oznaku izvornosti.
Ovom elitnom društvu prošle su se godine priključila i vina sa stonskog područja Ponikve, također nositelja zaštićene oznake izvornosti.
Ovom oznakom označeni su proizvodi vrhunske kvalitete, nastali kao rezultat specifične kombinacije ljudskih i okolišnih čimbenika.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije – DUNEA.
Interpretacija kulturne baštine
Fotografija i audio-vizualna produkcija
Photo by 
